19 Svibanj 2012
 

Kladionica progonze


Subota, 18 Veljača 2012 11:31

Zadnje vijesti

Pet ideja za savršen proljetni spoj

Pet ideja za savršen proljetni spoj

Donosimo pet ideja za savršeno zanimljive spojeve koji će ga impresionirati.

Koji pehist: Banjolučki biznismen na lotu dobio 3,3 miliona KM, ali je izgubio listić

Koji pehist: Banjolučki biznismen na lotu dobio 3,3 miliona KM, ali je izgubio listić

Mitar Vasić zvani Mitče iz Banje Luke, građevinski poduzetnik i vlasnik nekoliko benzinskih crpki, tvrdi...

Koja je to hrana koja nas zaglupljuje

Koja je to hrana koja nas zaglupljuje

Jedete li previše šećera, to bi moglo utjecati na slabljenje moždanih sposobnosti, tvrde američki...

Studenti oprez: Pred ispite ne treba piti gazirana pića

Studenti oprez: Pred ispite ne treba piti gazirana pića

Istraživanje sa Sveučilišta u Los Angelesu pokazalo je da bi se pred važne ispite...

Danas

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Mameluci uništili križarsku kneževinu Antiohiju, objavljen Drakula, lansiran Apollo 10, eruptirao Mount Saint Helens

Mamelučki sultan Baibars 1268. godine uništio je križarsku kneževinu Antiohiju. Mameluci su 1250. srušili dinastiju Ajubida, preuzeli vlast u Egiptu i vladali njime gotovo tri stoljeća. Grad Antiohija je od helenističkog razdoblja bio važna strateška lokacija. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi, u 10. stoljeću Bizantinci, u 11. stoljeću Seldžuci, no oni su ga zadržali samo 14 godina do dolaska križara 1098. koji su je nakon devet mjeseci opsade osvojili na prevaru i u njoj utemeljili jednu od svojih kršćanskih kneževina. Sultan Baibars Antiohiji je počeo prijetiti već 1260., poglavito zbog toga što je kneževina bila vazal Armenije i kao takva podržavala Mongole koji su bili tradicionalni neprijatelji Turaka. Tijekom opsade stanovnici Antiohije, oslabljeni ranijim sukobima u regiji, brzo su pristali na predaju povodeći se za Baibarsovim obećanjem kako će grad ukoliko ne pruži otpor biti pošteđen. No, odmah nakon ulaska osvajačke vojske unutar zidina sultan je naredio da se vrata zatvore, a stanovnici brutalno pobiju. Kasnije je u pismu prethodnom kršćanskom vladaru grada detaljno opisao masakr zaključivši kako je 'i bolje da nije bio prisutan jer bi u suprotnom požalio što se rodio'. Grad koji je bio ključan za uspjeh prvog križarskog rata, pokazao se ključnim i za kraj franačkog, odnosno europskog utjecaja u regiji jer je nakon pada Antiohije ista sudbina snašla i ostatak Sirije.

Vjerojatno najpoznatiji horor roman svih vremena, Drakula irskog pisca Brama Stokera, prvi je put objavljen 1897. godine u Londonu. Stoker je spisateljsko iskustvo stekao dok je radio u poznatom londonskom Lyceum Teatru i to pišući romane i priče kako bi si podebljao budžet. Pod utjecajem brojnih djela koja su se bavila fantastikom počeo je proučavati europski folklor, a najveći utjecaj na njega ostavio je esej Emily Gerard 'Transylvania Superstitions'. Lik Drakule najvjerojatnije je utemeljen na vlaškom knezu Vladu Tepešu III. koji je, uz prekide, vladao od 1446. do 1476. Vlad je ratovao s Turcima i bio je poznat po iznimnoj okrutnosti prema neprijateljima koje je osobito volio nabadati na kolce zbog čega je ostao poznat i kao Vlad Nabadač. Na taj je način prema pretpostavkama povjesničara ubio desetke tisuća zarobljenika i došao na vrlo zao glas među Turcima, ali i u cijeloj istočnoj Europi. Ime Drakula naslijedio je od oca koji je bio član viteškog Reda Zmaja. Drac na rumunjskom znači zmaj, a Dracul prema nekima znači zmajev sin. Legende o vampirima su poznate u cijeloj Europi, a pomiješane s detaljima slabo poznate povijesti udaljene regije irskom su piscu bile sasvim dovoljne da stvori iznimno dobru priču. U vrijeme kad je roman izašao nije izazvao veliko zanimanje, a čitatelji su ga promatrali kao još jednu dobru avanturističku priču, no svoj pravi uspjeh Drakula je doživio tek na filmu. 1922. snimljen je Nosferatu, ali kako film nije imao autorska prava tvorci su završili na sudu, no najveći uspjeh bio je vjerojatno Drakula iz 1931. u kojem se proslavio Bela Lugosi, a koji je postavio temelje klasičnim horor filmovima.

Apollo 10, četvrta Apollo misija s ljudskom posadom koju su činili Thomas Stafford, John W. Young i Eugene Andrew Cernan, lansirana je 1969. iz svemirskog centra Kennedy. Primarni zadaci misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letjelice za pružanje podrške letjelici i posadi koja će u slijedećoj misiji izvršiti zadatak slijetanja na Mjesec, kao i testiranje samog mjesečevog modula u uvjetima mjesečeve orbite i okoliša. Stoga se može reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno slijetanje misije Apollo 11 na Mjesec. Misija broj 10 uspješno je obavljena, mjesečev modul se odvojio i nakon nešto više od osam sati u mjesečevoj orbiti, tijekom kojih se približio na do tada najbližu točku od 15.5 kilometara nad površinom, spojio sa servisnim modulom. Uz Apollo 10 veže se i manje poznati detalj. Prema Guinnessu, misija je tijekom povratka s Mjeseca na Zemlju postavila brzinski rekord za vozila s posadom i to letjevši brzinom od 11.08 km/s, odnosno 39.897 km/h.

Vulkan Mount Saint Helens, koji je od 1857. mirovao, eruptirao je jačinom ekvivalentom 10-megatonskoj bombi 1980. godine. Stratovulkan u saveznoj državi Washington u ožujku te godine počeo je pokazivati znakove pojačane aktivnosti, a u magmatskoj komori počeo se stvarati pritisak koji je izdizao planinu uzrokujući izbočenje na sjevernoj strani vulkana. Čunj se izdizao oko 150 cm na dan, a znanstvenici su upozorili da bi čunj, tada visok oko 100 m, mogao izazvati veliku lavinu, no nitko nije mogao predvidjeti jednu od najvećih erupcija modernog doba koju je zasjenio jedino Pinatubo 11 godina kasnije. U 20:32h po lokalnom vremenu potres magnitude 5,0 prema Richteru uzrokovao je klizanje oko 2 kubična kilometra naslaga što je stlačenu magmu i plinove naglo dovelo u kontakt s daleko nižim atmosferskim tlakom. Eksplozija koja je uslijedila bila je epskih proporcija, vrući vulkanski plinovi, pare, pepeo, magma i stijene izlijetali su kroz razvaljenu planinu, izderane grebene i sravnjene šume do udaljenosti od 28km, a 400 milijuna tona pare i prašine završilo je u atmosferi. Piroklastični tokovi spustili su se brzinom koja je od početnih 350 km/h uskoro dosegla više od 1.000 km/h. Sve što se našlo na putu eksplozije u potpunosti je zbrisano. Tragačke patrole s opustošenog područja su spasile 198 ljudi, a 61 osoba je smrtno stradala ili su proglašene nestalima u pepelu i ruševinama. Ukupno je potpuno uništeno oko 600 kvadratnih kilometara šume, izginulo je oko dva milijuna životinja, a uništeno je 26 jezera i više od 240 km riječnih tokova, a planina Saint Helens smanjila se s 2.950 m na 2.550 m visine.

Hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof Ruđer Bošković, autor brojnih znanstvenih djela u kojima se bavio beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, teorijom aberacije svjetlosti, prvi odredio visinu troposfere, rotaciju Sunca i njegov promjer, iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje, osnivač praktične astronomije, autor napredne teorije atoma i inžinjer koji je ostavio velik trag u tadašnjem znanstvenom svijetu, rođen je u Dubrovniku 1711. godine.

Engleski filozof, matematičar i društveni reformator Bertrand Russell, slobodni mislioc i pacifist angažiran u proturatnoj agitaciji tijekom I. svjetskog rata, kritičar građanskog morala i borac za ljudsku jednakost, humanist koji se borio protiv 'ludila hladnog rata', predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, decidirani kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili međurasnih i međuspolnih odnosa, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i autor djela Principia mathematica koje je postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici, rođen je 1872. godine u Trellecku.

Američki filmski redatelj, scenarist i producent sicilijanskog podrijetla Frank Capra, dobitnik šest Oscara i nekoliko nagrada za životno djelo, predsjednik Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, autor brojnih nagrađenih filmova među kojima valja spomenuti Lady for a Day, It Happened One Night, Lost Horizon, Mr. Smith Goes to Washington, Prelude to War, The Battle of Russia i It's a Wonderful Life, rođen je u Bisacquinou na Siciliji 1897. godine.

Papa Ivan Pavao II., pravog imena Karol Józef Wojtyła, prvi slavenski papa koji je potekao iz tada socijalističkog istočnog bloka čije rušenje mnogi djelomično pripisuju upravo njemu, jedan od najmlađih papa novijeg doba koji je imao jedan od najduljih pontifikata, unosioc značajnih ustrojnih i doktrinarnih promjena u Katoličkoj Crkvi, nevjerojatno topla i neposredna osoba s prirodnom karizmom, a prema većini suvremenika i kritičara vjerojatno posljednji veliki 'državnik' i duhovni aktivist planetarnog utjecaja u 20. stoljeću, rođen je 1920. godine u Wadowicama u Poljskoj.

Američka spisateljica, komičarka, glumica i producentica Tina Fey, dobitnica pet Emmyja, tri Zlatna globusa i dvije nagrade SAG, zapažena po radu na emisijama i filmovima Saturday Night Live, Upright Citizens Brigade, 30 Rock, Baby Mama i The Invention of Lying, ali vjerojatno najpoznatija po komičnoj imitaciji Sarah Palin tijekom zadnjih predsjedničkih izbora u SAD-u, rođena je u Upper Darbyju u Pennsylvaniji 1970. godine.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Stevie Wonder izdao je hit "You are the Sunshine of my Life", a rođendan slavi new age pjevačica Enya

Na današnji dan 1756. Velika Britanija je proglasila rat Francuskoj koji je u povijest ušao kao Sedmogodišnji rat (Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat). Sukobljene strane bile su Velika Britanija, britanske kolonije u Sjevernoj Americi, Pruska i Hannover protiv Francuske, Austrije, Rusije, Švedske i Saske. Iznenadno povlačenje Rusije, zbog smrti carice Elizabete, te dolazak na rusko prijestolje izrazito propruski raspoloženih careva, Petra III. i njegove supruge Katarine II., dovelo je do sklapanja mira 1963. u dva ugovora u Parizu. Priznat je poraz Burbona u korist Engleske i predaja francuskih kolonija Englezima, a Šlezija je ostala Pruskoj.

Aljaska, poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, 1884. je neslužbeno proglašena vlasništvom SAD-a. Rusi su je nakon Krimskog rata prodali Amerikancima čija se odluka za kupnju pokazala kao odličan strateški potez - Aljaska je bogata rudama zlata i srebra te šumama i zalihama nafte. Milijun i pol četvornih kilometara prodano je 1867. za samo četiri centa po jedinici. Iako je 1959 Aljaska službeno postala 49. država SAD-a, na današnji dan 1884. potpisan je "organski zakon" kojim su započete prve prave administrativne veze Aljaske i Washingtona.

U Londonu je 1890. počeo izlaziti "Comic Cuts", prvi strip koji se na novinskom papiru prodavao na tjednoj bazi. Strip je inspirirao brojne izdavače da se jače posvete tom žanru, a 1953. je prestao samostalno izlaziti te je pripojen Knockoutu, stripu koji je izašao u samo dva izdanja.

Britanska vlada priznala je na današnji dan 1949. Irsku kao samostalnu državu. Nakon što su otok u 12. stoljeću pokorili Normani, otočna zemlja pala je pod dugogodišnju vlast Engleske koja se prema zatečenom stanovništu odnosila bez poštovanja te su brojni Irci u 19. stoljeću pobjegli u Ameriku. Nakon dugih i teških pregovora, Britanci su 1949. konačno priznali Irsku koja je dan nakon priznanja postala suverena Republika (izuzev Sjeverne Irske) s glavnim gradom Dublinom.

Stevie Wonder izdao je na današnji dan 1973. svoj veliki hit "You are the Sunshine of my Life" koji se odmah popeo na sam vrh glazbenih ljestvica u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Na današnji dan 1444. rođen je veliki talijanski slikar Sandro Botticelli (Rođenje Venere, ilustracije Danteove Božanstvene komedije i freske u Sikstinskoj kapeli). Rođendan slave new age pjevačica Enya, pjevačica Corrsa Andrea Corr te glumci Bob Saget, Dennis Hopper, Brigitte Nielsen i olimpijski boksač Sugar Ray Leonard.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF

Krenuo prvi wagon train na američki zapad, beatificirana Ivana Orleanska, dodijeljeni prvi Oscari

Naseljavanje američkog Zapada najviše je ostalo u sjećanju po karavanama naseljenika, koji su putovali u stotinama kola koja su vukli konji. Slike kola poslaganih u krug oko kojih jašu Indijanci nisu samo filmska mašta, a prvi tzv. wagon train krenuo je na današnji dan 1843. godine iz Elm Grova u Missouriju prema Oregonu.

Ivana Orleanska, francuska nacionalna heroina proglašena je svetom na današnji dan 1920. godine od strane pape Benedikta XV. Pri kraju stogodišnjeg rata Engleske i Francuske Ivana iz Orleansa tvrdila je da razgovara s Bogom, stala je na čelo vojske i izvojevala neke ključne pobjede koje su dovele do krunidbe francuskog kralja Charlesa VII. Uhvatili su je u Burgundiji i prodali Englezima, gdje je nakon suđenja spaljena na lomači.

Dodjela Oscara, nagrada Američke filmske akademije spektakl je koji svake godine prate milijarde ljudi, a svojim laureatima daje veliku važnost u svijetu filma. Prva, relativno skromna dodjela održana je upravo na današnji dan 1929. godine.

Od poznatih osoba koje su rođene na današnji dan treba spomenuti američkog glumca Henryja Fondu, dobitnika tri Oscara u rasponu od 41 godine, francuskog dizajnera Christiana Lacroixa i muzičara Krista Novoselića, basista Nirvane.





Metro-portal.hr

Ažurirano Srijeda, 16 Svibanj 2012 20:59

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Osnovan Las Vegas, počelo emitiranje Radio Zagreba, premijera Mickeya Mousea u crtiću, Rusi počeli povlačenje iz Afganistana

Las Vegas, najveći svjetski centar kocke, a s više od pola milijuna stanovnika i najveći grad u američkoj saveznoj državi Nevadi, osnovan je 1905. godine. Prije razvoja samog Las Vegasa na tom području bila je mala mormonska misija s 30 svećenika i hodočasnika koji su sredinom 19. stoljeća poslani u područje plemena Paiutes kako bi ih preobratili na kršćanstvo, no misija je napuštena 1857. Zemljište površine 44.5 ha koje danas čini uži centar grada od svojih 340 četvornih kilometara, 1905. otkupila je željeznička kompanija San Pedro, Los Angeles and Salt Lake Railroad. Naselje uz željeznicu brzo se razvijalo te je 1911. dobilo status grada. Već 1931. u gradu je legalizirano kockanje što je, uz postojeće sjecište trgovačkih puteva i gradnju brane Hoover u blizini, potaklo brzi razvoj i uspon do statusa 'Sin Cityja' koji je započeo kada je gangster Bugsy Siegel 1946. otvorio svoj ozloglašeni Flamingo Hotel, a učvršćen je otvaranjem grandioznog hotela i kockarnice Miragea 1989. godine.

Emitiranje Radio Zagreba, prve radio postaje u Hrvatskoj koja je kasnije postala sastavnim dijelom HRT-a, počelo je 1926. godine. Pripreme za osnivanje radio stanice Zagreb započele su još u ožujku 1924. kada je grupa uglednih i poslovnih ljudi osnovala Radio klub Zagreb. Izabrali su dr. Otona Kučeru za ravnatelja, a klub je brojao 136 članova. Nakon pisanja raznih peticija i dvije godine natezanja s vlastima u Beogradu konačno su dobili koncesiju za radijsku postaju na srednjem valu na valnoj duljini 350 m. Radio Zagreb je od svog početka do danas pod različitim nazivima djelovao u čak pet država: Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, od 1945. u Jugoslaviji, a od 1991. u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je spomenuti da je, kada je radio stanica započela s emitiranjem, na čitavom području tadašnje države bilo je svega 290 pretplatnika. Na dan 30. obljetnice Radija Zagreb, 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u Jugoslaviji i ovom dijelu Europe. Emitiranje Televizije Zagreb počelo je izravnim prijenosom otvorenja Zagrebačkog velesajma 7. rujna iste godine. U narednih pet godina televizija je pratila svjetske trendove, prenosila sportske susrete i druga javna zbivanja, preko satelita preuzimala strane programe i modernizirala se funkcionirajući do 29. lipnja 1990. kada je Sabor Republike Hrvatske izglasao zakon kojim je Radiotelevizija Zagreb preimenovana u Hrvatsku radioteleviziju koja je danas prvi državni medij i na današnji dan obilježava Dan Radija i Televizije.

Mickey Mouse, jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih crtanih i strip junaka na svijetu, doživio je premijeru u animiranom filmu Plane Crazy 1928. godine. Walt Disney i Ub Iwerks malog humanoidnog miša stvorili su kao zamjenu za lik Oswald the Lucky Rabbita. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja s mačkama, psima, kravama, konjima i žabama, Iwerks je došao na ideju miša, nacrtao nekoliko skica i pokazao ih Disneyu kojem se ideja svidjela. Prvo ime novog junaka bilo je Mortimer Mouse, ali uskoro je promijenjeno u Mickey. Kompanija Walt Disney dan Mickeyevog rođenja smatra 18. studenog 1928. kada se po prvi put prikazao animirani film Steamboat Willie u kojem je Miki imao glavnu ulogu, no crtana ikona se s posuđenim glasom samog stvoritelja po prvi put, već tada uz partnericu Minnie, pojavila u crtiću Plane Crazy u kojemu je pokušavao biti veliki avijatičar kao Charles Lindbergh.

Sovjetska vojska se 1988. godine, nakon devet godina krvavog sukoba, počela povlačiti iz Afganistana. Sovjetski Savez u sukobu je podržavao marksističku vladu dok su antisovjetski pobunjenici pomoć dobivali iz mnogih zemalja, uključujući SAD i Pakistan. Marksistička Narodna demokratska stranka Afganistana (NDSA) preuzela je vlast 1978. nakon pogubljenja brata zadnjeg afganistanskog šaha, te je osnovala Demokratsku Republiku Afganistan. Nova vlada provela je socijalističke promjene koje nisu dobro 'sjele' islamskom stanovništvu i tradicionalnim plemenskim elitama čije je nezadovoljstvo do kraja 1978. preraslo u građanski rat zbog čega je vlada sa SSSR-om potpisala sporazum o prijateljstvu dopustivši raspoređivanje sovjetskih trupa na teritoriju zemlje čemu je prethodilo razmještanje vojnih stručnjaka. Poslije razmještanja, sovjetski vojnici nisu bili sposobni uspostaviti vlast izvan Kabula. Više od 80 posto države još uvijek je bilo van vladine kontrole. Početna misija da se brane gradovi i instalacije je proširena na borbu s antikomunističkim mudžahedinima koja je, zbog neobučenih rezervista, loše pripreme i opremljenosti za gerilski rat, bio vrlo krvav s relativno malo uspjeha. Nakon nekoliko godina neujednačenih pritisaka međunarodne zajednice, Sovjeti su počeli pregovore o povlačenju. Rat je ostavio teške posljedice u Sovjetskom Savezu koji je izgubio više od 15.000 vojnika, ali bile su još gore u Afganistanu koji, uz oko milijun mrtvih, indirektne posljedice osjeća i danas u obliku uništene infrastrukture, brojnih miniranih područja, te rastu, razvoju i poticanju ekstremističkih islamskih skupina koje se i danas prepiru, a nerijetko i bore za vlast nad regionalnim područjima.

Talijanski skladatelj Claudio Monteverdi, posljednji veliki majstor talijanskog renesansnog madrigala i prvi izraziti operni dramatičar glazbenog baroka, autor brojnih crkvenih skladbi, osam zbirki madrigala i desetak opera od kojih su sačuvane Orfej, Tužaljka iz opere Arijana, Uliksov povratak u domovinu i Krunidba Popeje, rođen je u Cremoni 1567. godine.

Habsburški državnik i političar, knez Klemens Wenzel Lothar Metternich, stvoritelj tzv. Metternichovovog sustava, policijsko - apsolutističkog režima, središnja osoba i inicijator sustava ravnoteže velikih sila na Bečkom kongresu 1814./1815., a uz ruskog cara Aleksandra I. glavni osnivač Svete alijanse čija je glavna zadaća bila gušenje svih revolucionarnih pokreta u Europi, rođen je 1773. godine u Koblenzu.

Francuski inženjer Pierre Curie, pionir na polju kemije i fizike poznat po proučavanjima kristalografije, magnetizma, piezoelektriciteta i radioaktivnosti, a sa suprugom Marijom Skłodowskom-Curie i Antoineom Henrijem Becquerelom dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, rođen je u Parizu 1859. godine.

Američki glumac, autor i redatelj talijanskog podrijetla Chazz Palminteri, zapamćen po nastupima u The Usual Suspects, A Bronx Tale i Mulholland Falls, rođen je 1952. u New Yorku.

Američki redatelj Rob Bowman, najpoznatiji po radu na serijama Star Trek: The Next Generation, The Highwayman, Alien Nation, Booker i The X-Files, te filmovima Reign of Fire, Elektra i The X Files, rođen je u Wichita Countyju u Texasu 1960. godine.

Američka glumica i pjevačica Jamie-Lynn Sigler, najpoznatija po ulozi Meadow Soprano u seriji The Sopranos, a zapamćena i po nastupima u filmovima Campfire Stories i Lovewrecked, te nekoliko televizijskih serija i broadwayskih komada, rođena je 1981. godine.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Pronađeno cjepivo protiv malih boginja, proglašena država Izrael, potpisan Varšavski pakt

Engleski seoski liječnik Edward Jenner iz Berkeleya, 1796. godine uspješno je testirao prvo cjepivo protiv malih boginja. U Jennerovo vrijeme radila se inokulacija malih boginja, koja je imala dvije velike mane: bila je opasna, a nakon prolaska infekcije od inokulacije pacijent je bio zaražen i malim boginjama što ga je činilo neotpornim na bilo koju familiju na koju već nije bio imun. Postojala je lokalna tradicija među onima koja je govorila da onaj tko se zarazi takozvanim 'kravljim boginjama' nikad ne dobiva male boginje. Kravlje boginje su povezane sa malim boginjama i Jenner je shvatio da bi to predstavljalo određenu prednost u odnosu na korištenje malih boginja u inokulaciji. On je testirao inokulaciju kravljim boginjama na osmogodišnjem dječaku na isti način kao što se radila inokulacija malim boginjama. Dječak se poslije šest mjeseci uspješno oporavio, a kad je Jenner kasnije primjenio inokulaciju malim boginjama, dječak je već bio imun. Jenner je novu metodu nazvao vakcinacija, jer je koristio izvorni materijal od krava (Vacca lat. - krava). Jenner je uvidio dugosežne implikacije vakcinacije, a njegov san o pobjeđivanju te bolesti se i ostvario globalnim istrebljenjem malih boginja kasnih '70.-tih godina 20. stoljeća. Zbog svog pionirskog rada Edward Jenner se smatra ocem imunizacije.

1939. godine Peruanka Lina Medina u Limi je postala najmlađa majka u zabilježenoj povijesti rodivši zdravog sina s napunjenih 5 godina, 7 mjeseci i 21 danom starosti. Nakon prvog dolaska u bolnicu liječnici su mislili da mlada Peruanka boluje od nekog tumora, no nakon pregleda je ustanovljeno da je u sedmom mjesecu trudnoće. Dr. Gerardo Lozada, koji je slučaj detaljno opisao u članku objavljenom u La Presse Medicale, carskim rezom porodio je 2.4 kilograma teškog, zdravog dječaka koji je po njemu nazvan Gerardo. Linin sin je umro s 40 godina od bolesti koštane srži, a tek je s 10 godina saznao da mu je Lina majka, a ne sestra što je do tada vjerovao. Lina se udala i rodila još jednog sina 1972. s kojim i danas živi u Limi. Još uvijek nije poznato tko je bio Gerardov otac. Linin otac bio je pod sumnjom za incest i silovanje, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Ona sama nikada nije priznala tko je otac, a dr. Lozada koji je s njom obavio najviše razgovora, smatra da ona to možda niti ne zna. Istina je bila blizu izlaska na vidjelo 2002., no Lina je odbila intervju za Reuters pa će to vjerojatno zauvijek ostati misterij.

Izrael, bliskoistočna zemlja smještena na rubu Sredozemnog mora, jedina židovska država na svijetu, proglašena je 1948. godine od strane prvog premijera Bena Guriona. Povijesni trenutak za Židove, ali i globalna geopolitička prekretnica dogovorena je 1947. rezolucijom Ujedinjenih naroda prema kojoj je područje Palestine podijeljeno na arapsku i židovsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom. Židovi su prihvatili odluku UN-a, no Arapi su je odbacili. U to vrijeme na području Palestine živjelo je oko 600.000 Židova i 1.2 milijuna Arapa. Nesuglasice su još iste godine počele oko statusa Jeruzalema jer su Židovi bili teritorijalno odvojeni od matične zemlje, a činili su većinu stanovništva grada. Egipat, Sirija, Libanon i Jordan već dan nakon proglašenja objavili su rat i napali novostvorenu državu što je bio početak prvog arapsko-izraelskog rata. Nakon 15 mjeseci sukoba Židovi su, iako brojčano nadjačani, pobijedili arapske snage i definirali prve granice Izraela koje su bile nepromijenjene do Šestodnevnog rata 1967., nakon čega je država i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

Vojni sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći, poznat kao Varšavski pakt, potpisan je 1955. između država istočnog bloka u Varšavi. Ugovor koji je sastavio sovjetski predsjednik Nikita Hruščov, bio je odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta (NATO) na Zapadu, a kao izgovor za njegovo sklapanje poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO. Članice pakta bile su sve tadašnje komunističke države Europe osim Jugoslavije, a obvezale su se potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosno poštovanju suvereniteta članica, no te su odredbe samo godinu dana kasnije prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta, a u toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Sovjetski vođa Mihail Gorbačov 1988. je objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, a prva koja je to i učinila bila je Njemačka kad je 1990. pao Berlinski zid, nakon čega su i ostale članice krenule istim putem te je sporazum prestao postojati 1991. godine.

Talijanski pjesnik Dante Alighieri, autor čuvene Božanstvene komedije, glavni modelar važnog smjera ljubavne poezije, tzv. ljupkog novog stila (il dolce stil nuovo), pisac i političar koji ljudsko djelovanje sagledava u sklopu nepromjenjivih moralnih zakona i koji je izvršio dalekosežan utjecaj na europsku literaturu, rođen je u Firenci 1265. godine.

Prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske Franjo Tuđman, povjesničar koji je među prvima u socijalističkoj Hrvatskoj otvorio raspravu o hrvatskim nacionalnim temama zbog čije je radikalizacije nakon 1971. služio zatvorsku kaznu, osnivač Hrvatske Demokratske Zajednice na čijem je čelu pobijedio na prvim, ali i na hrvatskim višestranačkim izborima 1990., 1992., 1993., 1995. i 1997., te vrhovni zapovjednik koji je HV tijekom Domovinskog rata, po ocjenama većine sudionika i promatrača, vodio briljantno, rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću.

Američki filmski redatelj George Lucas, najznačajnija 'pojava' u američkom filmu osamdesetih godina 20. stoljeća, autor mega uspješnih filmova American Graffiti, filmskih serijala Star Wars i Indiana Jones, ali i jedini holivudski redatelj koji je, nakon što je dobio golemi postotak zarade od prvog uspješnog filma (American Graffiti), pozvao sve članove ekipe i podijelio im čekove kao znak zahvalnosti za trud, rođen je u Modestu u Kaliforniji 1944. godine.

Engleski glumac i redatelj Tim Roth, dobitnik BAFTA-e i nositelj nominacija za Oscara i Zlatni globus, ali najpoznatiji kao Mr. Orange u Tarantinovom filmu Reservoir Dogs te nastupu u remakeu uspješnice Planet of the Apes, rođen je 1961. godine u Londonu.

Australska glumica Cate Blanchett, punog imena Catherine Élise Blanchett, koja je slavu stekla ulogom Elizabete I. u Kapurovom filmu Elisabeth, a poznata po ulogama u trilogiji Lord of the Rings, filmovima Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull i The Aviator za koju je dobila Oscara kao najbolja sporedna glumica, rođena je u Melbourneu 1969. godine.

Američka glumica, redateljica, scenaristica i producentica Sofia Coppola, kći Francisa Forda i Eleanor Coppole, zapamćena po ulogama u filmovima The Godfather III, Anna i Star Wars Episode I: The Phantom Menace, te scenarijima za filmove Marie Antoinette i Lost in Translation za koji je nagrađena Oscarom i Zlatnim globusom, rođena je 1971. godine u New Yorku.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Predstavljeno prvo računalo, kinesku provinciju Sečuan 2008. godine pogodio je potres u kojem je poginulo oko 69.000 ljudi

Bitka kod Lewesa koja je bila dio tzv. II. barunskog rata, a odvila se 1264. godine u britanskom Sussexu. Glavni razlog bitke u kojoj su se sukobile vojske kralja Henryja III. i Simona de Montforta, grofa od Leicestera, bilo je kraljevo nepoštivanje Ugovora iz Oxforda, jednog od prvih engleskih zakonodavnih dokumenata kojime se 1258. pred grupom plemića predvođenih Montfortom, obvezao ograničiti svoju vlast i predati lokalnu upravu u ruke vijeća sastavljenog od 15 plemića čiji bi rad kontrolirao parlament. Henry III. odlučio se oglušiti na obveze te je s bratom Richardom od Cornwalla i sinom Edwardom krenuo u 'rješavanje problema' oružjem. Montfort je noć prije bitke uspio neprimjetno zauzeti povoljnu poziciju na uzvišenom terenu i spremno, iako s manjom vojskom, dočekati i pobijediti kraljevsku vojsku. Uz to je uspio zarobiti princa, kralja i kraljevog brata što mu je de facto dalo neograničenu moć koju je iskoristio kako bi prisilio kralja da potpiše novi dokument kojime se obvezuje poštivati odluke Ugovora iz Oxforda. Montfort je u svojoj pobjedi uživao vrlo kratko jer je princ Edward pobjegao iz zatočeništva već 1265., a Montfort je iste godine poražen u bitci kod Eveshama.

Deset tjedana nakon otmice, tijelo 20 mjeseci starog Charlesa Augustusa Lindbergha mlađeg, sina poznatog pilota Charlesa Lindbergha, pronađeno je u Hopewellu u New Jerseyju, samo tri kilometra od obiteljske kuće. Otmica malenog Charlesa iz krevetića na drugom katu obiteljske kuće od početka je od strane medija, prvenstveno zbog očeve popularnosti, bila proglašavana 'zločinom stoljeća'. Tijekom potrage su policija i savezna vlast pregovarali o otkupnini s nekoliko samoprozvanih otmičara kojima je za, kasnije se ispostavilo netočne informacije, isplaćeno 50.000 dolara, djelomično u gotovini, a djelomično i u obveznicama koje su nakon godinu i pol praćenja policiju doveli do njemačkog imigranta Brune Richarda Hauptmanna koji je uhićen 1934. u New Yorku. Nakon toga otpočelo je i 'suđenje stoljeća' čiji je ishod bio jasan od samog početka. Uz pronađen dio novca, izostanak alibija i priznanje, za koji mnogi vjeruju da je dobiveno pod policijskom prisilom, Hauptmann je nakon samo šest tjedana proglašen krivim i osuđen na smrt. Sve žalbe koje je uputio bile su odbijene, a iako je nakon sumnjivog priznanja na suđenju cijelo vrijeme tvrdio da je nevin, Hauptmann je pogubljen na električnoj stolici 1936.

Njemački inženjer i pionir u polju računarstva Konrad Zuse 1941. godine u Berlinu je predstavio prvo svjetsko funkcionalno, potpuno automatizirano i programabilno računalo nazvano Z3. Značajke Z3-a postavile su temelj definicije svih kasnijih računala. Z3 je bio napravljen od 2.000 prijenosnika, radio je frekvencijom od ~5-10 Hz s 22 bita dugim unosnim podacima koje je zaprimao na izbušenoj kartici, a računalne operacije obrađivale su se u binarnom sustavu. Prvo računalo bilo je korišteno za fine proračune aerodinamike krila kod konstrukcije zrakoplova, a original je uništen u savezničkom bombardiranju Berlina 1943. Potpuno funkcionalna replika izrađena je 60-ih godina i smještena u Deutsches Museum gdje se nalazi i danas.

Kinesku provinciju Sečuan 2008. godine pogodio je potres u kojem je poginulo oko 69.000 ljudi. Ta prirodna katastrofa često se naziva wechuanski potres, prema okrugu u kojem je bio epicentar, oko 80 kilometara od Chengdua, glavnog grada provincije. Točno u 14:28:01.42 sati prema središnjem kineskom vremenu na dubini od 19 kilometara osobođena je ogromna energija koja je površinu iznad sebe stresla snagom od 7.9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Potres koji se osjetio u gradovima udaljenijima 1.500 kilometara, gotovo je u potpunosti uništio provinciju Sečuan u kojoj je prema službenim podacima smrtno stradalo 69.227, ozlijeđeno je 374.176, a nestalima se smatra još 18.222 osobe. Uz stravične žrtve, između 4.8 i 11 milijuna ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Zbog svojih posljedica sečuanski potres proglašen je 19. najgorim potresom svih vremena, a kineska vlast se obvezala u obnovu provincije utrošiti oko 150 milijardi dolara u naredne tri godine.

Njemački kemičar Justus von Liebig, jedan od utemeljitelja agrikulturne i fiziološke kemije koji je usavršio elementarnu analizu organskih spojeva, sintetizirao kloroform i niz drugih organskih spojeva, uveo umjetno gnojenje tla u poljoprivredu, izradio propise za proizvodnju ogledala, praška za pečenje i dr., rođen je u Darmstadtu 1803. godine.

Engleska bolničarka Florence Nightingale, organizatorica i članica prve ekipe za njegu ranjenika i bolesnika na bojištu koja je djelovala tijekom Krimskog rata u britanskom ekspedicijskom korpusu što je smanjilo smrtnost u poljskim bolnicama s 40 na 2 posto, a čiji je primjer bio priprema osnivanja Crvenog križa, rođena je 1820. godine u Firenci.

Američka filmska, televizijska i kazališna glumica Katharine Hepburn, poznata po svojoj oštroumnosti, otmjenosti i žestokoj neovisnosti, dugogodišnja filmska i životna partnerica Spencera Tracyja, rekorderka po broju primljenih Oscara, a 1999. proglašena najvećom ženskom filmskom zvijezdom svih vremena, rođena je u Hartfordu u Connecticutu 1907. godine.

Američka filmska glumica Millie Perkins, zapamćena po ulogama u filmovima The Diary of Anne Frank, Ride in the Whirlwind, Wild in the Streets, Table for Five, At Close Range, Slam Dance, Necronomicon, The Lost City I mnogim drugima, rođena je 1938. godine u Passaicu u New Jerseyju.

Američki glumac Stephen Baldwin, najmlađi od braće Baldwin poznat po nastupima u filmovima Casualties of War, Born on the Fourth of July, 8 Seconds, The Usual Suspects, Half Baked, Absence of the Good, Silent Warnings, The Genius Club i drugima, rođen je u New Yorku 1966. godine.

Profesionalni skateboarder Tony Hawk, jedan od najpoznatijih ljudi u svijetu ekstremnih sportova koji je početnu slavu stekao prvom uspješnom izvedbom trika '900', okret od 900 stupnjeva (2.5 rotacije) tijekom leta na skateboard rampi, pokretač nekoliko svjetski poznatih skate natjecanja, rođen je 1968. godine u San Diegu u Kaliforniji.

Američki glumac Jason Biggs, najpoznatiji po ulozi Jima Levensteina u 'trilogiji' American Pie, a zapamćen I po nastupima u filmovima Boys and Girls, Jay and Silent Bob Strike Back, Over Her Dead Body, My Best Friend's Girl te drugima, rođen je 1978. godine u Pompton Plainsu u New Jerseyju.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF

Amerigo Vespucci krenuo prema Americi, prvi put obilježen Majčin dan, Nelson Mandela inauguriran za predsjednika JAR

Amerigo Vespucci, talijanski moreplovac, na današnji je dan 1497. krenuo na prvo putovanje u Novi svijet koji će kasnije dobiti njegovo ime. On je, za razliku od Kolumba, bio uvjeren da je zbilja otkrio Novi svijet. Zahvaljujući kartografima koji su zanemarili Kolumba, novi kontinent dobio je po njemu ime - Amerika. Vespucci je nakon prvog kretao na još dva ili tri putovanja. Sljedeće se odigralo 1499. ili 1500. godine kada je namjeravao oploviti južni kraj Afrike i doći do Indijskog oceana. No, umjesto toga, Vespucci je otkrio ušće rijeke Amazone. Treće putovanje dovelo ga je do obala Brazila, a plovio je duž obale Južne Amerike do današnjeg Rio se Janeira. O njegovu posljednjem putovanju malo se zna, ako ga je uopće i bilo.

Luj XVI., francuski kralj, na prijestolje je stupio 10. svibnja 1774. Njegova prva odluka bila je vraćanje prava parlamentu, što mu je donijelo trenutnu popularnost koju će kasnije skupo platiti. Tadašnje katastrofalno financijsko stanje uvjerilo ga je u nužnost monetarne reforme za što mu je bilo potrebno zasjedanje nacionalne skupštine. Već nakon prvog dana zasjedanja došlo je do blokade i svađe među zastupnicima. Shvativši svoju grešku, Luj se odlučuje najprije na pokušaj raspuštanja zasjedanja, a nakon neuspjeha skupštinu izbacuje na ulicu da bi, uplašen, svoju odluku opozvao.Ta prvobitna skupština postaje najprije ustavna, a nakon osvajanja Bastilje predstavlja stvarnu vlast u državi. Njegova odluka da pobjegne iz zemlje uspijeva srušiti sliku o njemu kao o dobrom ali nesposobnom kralju. Kraj životne priče Luja XVI. počinje parlamentarnim proglašenjem republike 1792. Kada su na vidjelo izašli pokušaji svrgnutog kralja za povratak na vlast, njegova sudbina je postala zapečaćena. Na glasovanju parlamenta proglašen je krivim za izdaju i giljotiniran.

Na današnji dan 1857. izbio je Indijski ustanak protiv britanske vlasti koji je nakon godinu dana ratovanja ugušen u krvi. Ustanak počinje u East India Company odakle se širi dalje. Vođe pobune, kao što je Rani of Jhansi, postali su narodni heroji tijekom nacionalističkog pokreta u Indiji pola stoljeća nakon ustanka. Ustanak je doveo do raspuštanja East India Company 1858. godine i prisilio je Britance da reorganiziraju vojsku, financijski sustav i administraciju u Indiji. Ustanak je ugušen u krvi, a Indija je od tada bila pod direktnom vlašću britanske krune.

Majčin dan prvi se put obilježio 1908. godine u američkom Graftonu u Zapadnoj Virginiji. Moderni Majčin dan slavi se diljem svijeta, većinom u svibnju. Smatra se da je ovaj dan nastao iz običaja štovanja majke u antičkoj Grčkoj kada se slavila Cibela, pramajka svih grčkih bogova. Antički Rimljani imali su svoj blagdan, Matronaliju. U Europi ima nekoliko dugih tradicija kojima se slave majke i majčinstvo.

10. svibnja 1994. bio je povijesni dan za Južnoafričku republiku jer je Nelson Mandela inauguriran za prvog crnog predsjednika te zemlje, izabranog na demokratskim izborima. Prije nego je izabran za predsjednika, Mandela je bio aktivist protiv apartheida i vođa Umkhonta we Sizwe, frakcije Afričkog nacionalnog kongresa. Osuđen je za sabotažu, kao i za druge zločine zbog čega je 27 godina proveo u zatvoru. Nakon puštanja 1990. podržava pomirenje i pomaže u tranziciji prema multi-rasnoj demokraciji u zemlji. Od ukidanja apartheida, mnogi su hvalili Mandelu, čak i njegovi bivši protivnici. Nelson Mandela je tijekom četiri desetljeća primio više od 250 nagrada, uključujući i Nobelovu nagradu za mir 1993. godine. 2009. UN je proglasio njegov rođendan, 18. srpnja, 'Mandelinim danom' kako bi obilježio njegov veliki doprinos slobodi.

Od rođenih na današnji dan treba spomenuti slavnog američkog glumca i plesača Freda Astairea koji je rođen 1899. godine. 1960. rođen je Paul David Hewson, mnogo poznatiji kao Bono, pjevač i frontmen irskog rock benda U2, a svoj rođendan danas slavi i svjetski poznata manekenka i supermodel Linda Evangelista (1965.). Znakovito je da su na današnji dan rođena dvojica poznatih ubojica - John Wilkes Booth (1838.) koji je ubio američkog predsjednika Abrahama Lincolna i Mark David Chapman (1955.), ubojica Johna Lennona.



Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Kolumbo krenuo na posljednje putovanje, Italija okupirala Etiopiju, Schuman postavio temelje EU

Kristofor Kolumbo bio je španjolski istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike. Upravo na današnji dan 1502., Kolumbo se otisnuo na četvrto i posljednje putovanje prema Americi.

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike. Povijest Etiopije je po mnogo čemu iznimna među afričkim zemljama. S izuzetkom kratkog razdoblja uoči Drugog svjetskog rata 1936-1941. kada je bila pod talijanskom vlašću, zemlja nikada nije bila europska kolonija. Godine 1930. prijestolje je preuzeo car Haile Selassie koji je ubrzao modernizaciju zemlje po europskim uzorima. Ipak, nije uspio zaustaviti talijansku vojsku u drugom pokušaju osvajanja zemlje pa je razdoblje talijanske okupacije od 1936. do 1941. proveo u egzilu. 9. svibnja 13936. Italija je formalno anektirala Etiopiju nakon osvajanja glavnog grada Addis Ababe,

Robert Schuman bio je francusko-njemački političar. Kao Ministar vanjskih poslova Francuske pripremio je Schumanov plan o regulaciji odnosa na području crne metalurgije, a 9. svibnja 1950. Schumann je prezentirao svoj prijedlog. U fokusu njegovih razmatranja našla se regulacija odnosa u proizvodnji i distribuciji ugljena i čelika na osnovama izgradnje naddržavnih institucija u ovoj oblasti, što bi bila osnova za početak stvaranja mnogo sadržajnijih cjelokupnih odnosa, osobito između Francuske i Njemačke. Bio je to vizionarski pothvat, pogotovo ako se zna u kojoj su mjeri relacije između te dve države bile opterećene brojnim, naizgled, nepremostivim antagonizmima. Kasnije je bio predsjednik Europskog parlamenta, te pored Jean Monneta slovi za jednog od glavnih osnivača Europske unije.

Upravo na današnji dan 1960. Američka administracija za hranu i lijekove objavila je da će odobriti kontracepcijsku pilulu, i tako je pilula Enovid postala prva oralna kontracepcijska pilula na svijetu.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti poznatog arheologa koji je otkrio Tutankamonovu grobnicu Howarda Cartera, glumicu Candice Bergen, legendarnu Murphy Brown, Davea Gahana, pjevača poznate britanske grupe Depeche Mode, te hrvatsku pjevačicu i voditeljicu Sanju Doležal.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Sklopljena Magna Charta, otvoren Carnegie Hall, otvoren Maksimirski stadion, osnovano Vijeće Europe

Mir koji je engleski kralj John (Ivan Bez Zemlje) sklopio sa papom Inocentom III. prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je doživljavao u Francuskoj izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, 1215 .godine potakli su englesko plemstvo na ustanak zbog kojega je kralj bio prisiljen sklopiti 'Veliku povelju sloboda' (Magna charta libertatum), dvostrani ugovor između kralja i plemstva koji se smatra prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske. Kralj je morao prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. 'Velika povelja sloboda' potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona.

Muzička dvorana u New Yorku, danas poznata kao Carnegie Hall, otvorena je 1891. godine nastupom koji su vodili maestro Walter Damrosch i kompozitor Peter Ilyich Tchaikovsky. Jedno od najpoznatijih glazbenih zdanja u svijetu nazvano je po Andrewu Carnegieu koji je platio njenu izgradnju, a prvotno je bila namijenjena kao centar za Oratorio Society of New York i New York Symphony Society. Dvorana je jedna od zadnjih zgrada u New Yorku koja je u potpunosti izgrađena zidarskim tehnikama te kao takva, iako je tijekom kasnijih godina bila modificirana i dorađivana, predstavlja važan arhitektonski spomenik. U svojoj dugoj povijesti Carnegie Hall je, počevši već od samog otvaranja, ugostio sva najistaknutija imena svjetske glazbe, a nastupima u njoj mogu se pohvaliti i hrvatski glazbenici i dirigenti među kojima su Ruža Pospiš Baldani, Ivo Pogorelić, Oliver Dragojević i drugi.

U Zagrebu je 1912. godine službeno otvoren stadion u Maksimiru. Smješten je u istočnom dijelu grada, nasuprot parka Maksimira, a dom je Nogometnog kluba Dinamo. Stadion je dugo vremena bio u svom prvotnom izdanju, a kroz najveće dorade prošao je tijekom priprema za Univerzijadu 1987., nakon čega je bio napromijenjen do 1997. kada su na istočnu i južnu tribinu postavljena sjedala. Godinu dana kasnije srušena je stara sjeverna tribina na čijem je mjestu izgrađena nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta, koju krasi i 15.000 kvadratnih metara ostakljenog poslovnog prostora koji do danas još uvijek nije u funkciji. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i 'istočno stajanje', sve u skladu s propisima UEFA-e prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo sjedeća. U kolovozu 1999., uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 'boksova'). Time je obavljeno oko 80% predviđenih radova, te trenutačni kapacitet stadiona iznosi 40.000 mjesta. Posljednja faza obnove stadiona trebala bi uključiti "spuštanje" razine travnjaka, uz stvaranje prstena oko igrališta na mjestu postojeće atletske staze, čime će se napraviti novih 16.000 mjesta, a dogradnjom južne tribine konačni kapacitet stadiona iznosit će respektabilnih 60.000 udobnih, sjedećih mjesta. Uz te i ostale planirane radove unutar i oko njega maksimirski stadion trebao bi postati jednim od najopremljenijih 'nogometnih hramova' ovog dijela Europe, ali nažalost još je daleko od toga.

Potpisivanjem Londonskog ugovora 1949. godine osnovano je Vijeće Europe sa sjedištem u Strasbourgu, a to tijelo prva je europska institucija koja je započela rad na europskim integracijama. Potpisnice su bile Belgija, Danska, Francuska, Republika Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a sam ugovor se danas smatra statutom Vijeća Europe koje je 1964. odredilo da se 5. svibnja obilježava kao Europski dan. Najizraženije djelovanje Vijeća Europe je usklađivanje zakonskih standarda, ljudskih prava, razvoja demokracije i kulturne suradnje među njenih 47 država članica u kojima živi približno 800 milijuna ljudi.

Danski filozof, teolog i književnik Søren Kierkegaard, kritičar službenog kršćanstva koji se smatra prvim egzistencijalističkim misliocem, zastupnik antihegelijanskog prava i stvoritelj specifične metafizike slobode prema kojoj se subjekt spašava svjesnim izborom Boga, rođen je u Kopenhagenu 1813. godine.

Njemački filozof, politički ekonomist i revolucionar Karl Marx, organizator Međunarodne udruge radnika, autor Kapitala, jedne od najvažnijih knjiga o ekonomskoj problematici, a uz suradnika Engelsa i stvoritelj 'moderne' komunističke ideologije na bazi materijalizma odnosno klasne borbe za koju u uvodu u Komunistički manifest kaže: 'Povijest svih do sada postojećih društava je povijest borbe klasa', rođen je 1818. godine u Trieru.

Američki glumac i slikar Lance Henriksen, poznat po nastupima u filmovima Close Encounters of the Third Kind, Damien: Omen II, Aliens, Alien 3, Alien vs. Predator, Hellraiser: Hellworld, te brojnim drugima, a uz to i originalno zamišljen kao glavni glumac u filmu The Terminator, rođen je u New Yorku 1940. godine.

Američki glumac Marc Alaimo, najpoznatiji po ulozi Gula Dukata u seriji Star Trek: Deep Space Nine, te najčešće po ulogama negativaca u filmovima Kojak, Gunsmoke, Baretta, The Bionic Woman, Starsky and Hutch, Knight Rider, Quincy, The Greatest American Hero i The Incredible Hulk, rođen je 1942. godine u Milwaukeeju u Wisconsinu.

Britanski glumac, redatelj i pisac Richard E. Grant, poznat po ulogama u filmovima Hudson Hawk, Bram Stoker's Dracula, Prêt-à-Porter, Spiceworld: The Movie, Colour Me Kubrick i brojnim drugima, rođen je u Mbabaneu u Swazilandu 1957. godine.

Kanadska novinarka, spisateljica i aktivistica Naomi Klein, najpoznatija po političkim analizama i kritici korporativnog globalizma, autorica kultnih knjiga No Logo, Fences and Windows i The Shock Doctrine, te suatorica dokumentarnih filmova The Corporation i The Take, rođena je 1970. godine u Montrealu.





METRO-PORTAL.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF

Francuski car Napoleon 1814. godine stigao je u Portoferraio na otoku Elbi čime je započelo njegovo zatočeništvo. Nakon što su u ožujku 1814. savezničke trupe osvojile Pariz, Napoleon je vojsci predložio marš na prijestolnicu no naišao je na negodovanje koje je preraslo u pobunu časnika predvođenih Neyem koji je bivšem zapovjedniku poručio kako će vojska slušati svoje generale. Napoleon nije imao druge opcije nego abdicirati što je i napravio 6. travnja. Saveznici su ugovorom u Fontainebleauu Napoleona prognali na otok Elbu nad kojim je dobio suverenitet i pravo zadržavanja carske titule. U svom kratkom boravku na otoku s oko 12.000 stanovnika, Napoleon je organizirao otvaranje rudnika željeza, proveo agrarnu reformu, te čak osnovao malu vojsku i mornaricu.

Sjedinjene Američke Države 1904. godine započele su gradnju Panamskog kanala, koji je uz Sueski kanal jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Konstrukcija kanala o kojem se prve ideje javljaju već u 16. stoljeću, bio je bio jedan od najvećih i najtežih inžinjerskih projekata ikad poduzetih. Prvi pokušaj izgradnje kanala započeo je 1880. pod francuskim vodstvom, no trud je nakon smrti oko 22.000 radnika propao. SAD, koje su od 1904. do 1999. upravljale čitavim područjem kanala, od francuskih graditelja otkupile su opremu i započele izgradnju te nakon 10 godina, tijekom kojih je što od bolesti što od nezgoda smrtno stradalo 5.609 radnika, dovršili kanal čak dvije godine ranije od predviđenog roka. Kanal se sastoji od sedamnaest umjetnih jezera, nekoliko poboljšanih umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu širok je 91,5 m, a na najširem 350 m dok mu dubina iznosi 13,7 m. Putovanje od primjerice New Yorka do San Francisca kroz Panamski kanal kraće je za 13.000 kilometara što ga čini nezamjenjivom rutom i jednom od najvažnijih strateških morskih ruta.

Na sveučilištu Kent State u američkoj saveznoj državi Ohio 1970. godine došlo je do tragičnog stradavanja studenata na koje je tijekom proturatnih prosvjeda pucala Nacionalna garda ubivši četvero i ranivši devetoro prisutnih. Studenti su u sklopu proturatne kampanje na prostoru sveučilišnog kampusa prosvjedovali protiv odluke predsjednika Richarda Nixona kojom je američkoj vojsci dopuštena invazija Kambodže iz Vijetnama. Na prosvjedu se okupilo oko 2.000 aktivista i studenata koje su policija i pripadnici Nacionalne garde odmah po početku prvog govora pokušali rastjerati suzavcem no pokušaj je bio neuspješan te je dio okupljenih počeo gađati vojnike kamenjem i kanisterima sa suzavcem. Nakon neuspjelih pokušaja vojnici su, s bajonetama na oružju, krenuli prema studentima i raspršili ih, te se počeli povlačiti na početnu poziciju, no točno u 12:22h zaustavili su se na brdu, okrenuli prema dijelu studenata i iz nerazjašnjenih razloga na njih otvorili vatru. Prema službenim podacima pucnjava je trajala samo 13 sekundi tijekom kojih je 29 od 77 prisutnih vojnika ispalilo 67 metaka, dio u zemlju, dio u zrak, ali dio i direktno prema prosvjednicima. Tijekom sudskog procesa dio vojnika je tvrdio kako je na njih pucano snajperom, a dio kako su pucali u samoobrani što je osporeno zbog udaljenosti ranjenih i ubijenih koja je u prosjeku iznosila oko 100 metara. Dvoje ubijenih uopće nisu bili prosvjednici nego prolaznici. Ubrzo nakon pucnjave više od 4 milijuna studenata započelo je štrajk, a više od 900 sveučilišta diljem SAD-a zatvoreno je u znak prosvjeda, dok su diljem zamlje eskalirali neredi, među kojima najveći od 100.000 ljudi u Washingtonu, zbog kojih je i sam predsjednik Nixon na dva dana sklonjem u zaštićeni i Camp David, a zgrade državne uprave čuvali su naoružani vojnici.

Margaret Thatcher 1979. godine postala je prva premijerka Velike Britanije. Zbog svoje 'tvrde retorike' poznata i kao Iron Lady (Čelična dama), Thatcher po zanimanju odvjetnica i kemičarka, Margaret Thatcher 1974. postala je prva predsjednica konzervativne stranke, a potom i prva predsjednica vlade Ujedinjenog Kraljevstva, položaj koji je držala do 28. studenoga 1990., što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju i žestoko kritiziraju. Ono što joj, međutim nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar svoje generacije zbog čega je u bliskim odnosima s njom bio i američki predsjednik Ronald Reagan, koji ju je izuzetno cijenio i smatrao svojim najbližim savjetnikom.

Britanski znanstvenik Thomas Henry Huxley, nazivan i 'Darwinovim bulldogom', jedan od prvih i najistaknutijih naturalista koji je odlučno branio Darwinovo Podrijetlo vrsta i evolucijsku teoriju koristeći znanstvene, prvenstveno paleontološke dokaze, rođen je u Ealingu u Middlesexu 1825. godine.

Hrvatski kipar Antun Augustinčić, autor svjetski poznatih djela kao što su Brončani lik rudara u Ženevi pred zgradom Međunarodnog ureda rada, Spomenik mira - poklon Ujedinjenim narodima u New Yorku, Spomenik seljačkoj buni u Stubici i brojnih drugih, rođen je 1900. godine u Klanjecu.

Hrvatski slikar, grafički dizajner i kazališni scenograf Edo Murtić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatskog helšinskog odbora (HHO) s više od 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima, čija su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija diljem svijeta, rođen je u Velikoj Pisanici 1921. godine.

Američka filmska i kazališna glumica, manekenka i humanitarka Audrey Hepburn, UNICEF-ova ambasadorica dobre volje poznata po dobrotvornom radu s djecom u najsiromašnijim dijelovima svijeta, iz čije filmske karijere valja spomenuti nastupe u filmovima Monte Carlo Baby, The Secret People, War and peace, Breakfast at Tiffany's, How to Steal a Million i Love Among Thieves, rođena je 1929. godine u Bruxellesu.

Izraelski književnik i novinar Amos Oz, pravog imena Amos Klausner, poznati je aktivist pokreta za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, dobitnik Izraelske nagrade za književnost te Goetheove nagrade grada Frankfurta, autor 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka i eseja koji su prevedeni na oko trideset svjetskih jezika, rođen je u Jeruzalemu 1939. godine.

Američka glumica i komičarka Ana Gasteyer, najpoznatija po nastupima u kultnom Saturday Night Liveu između 1996. i 2002., te po ulogama u Party of Five, Hope & Gloria i NYPD Blue, kao i pojedinim broadwayskim mjuziklima poput Passiona, rođena je 1967. godine u Washingtonu.





Metro-portal.com

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Uhićena Anne Boleyn, izdana Biblija kralja Jamesa, pao Berlin, raketiran Zagreb tijekom Bljeska

Anne Boleyn, druga od šest žena zloglasnog engleskog kralja Henryja VIII na današnji je dan 1536. godine uhićena i zatvorena uz optužbe za preljub, incest, vještičarenje i izdaju. Nakon 17 dana tamnovanja pogubljena je 19. svibnja, dva dana nakon trojice navodnih suučesnika u zločinu koji joj je, prema povijesnim izvorima, natovario Thomas Cromwell.

Biblija kralja Jamesa, službena verzija Svetog pisma prema standardima Engleske crkve ugledala je danje svjetlo na današnji dan 1611. godine, a tiskao ju je Robert Barker. Nakon što je Henry VIII odvojio englesku crkvu od Vatikana i izdao svoju Bibliju, ova je postala službenom nakon svih ispravki koje su unijeli puritanci.

Nakon četiri godine iscrpljujućeg ratovanja protiv Hitlera, vojnici Crvene armije uspješno su prodrli u samo srce nacističke Njemačke i izvjesili zastavu Sovjetskog Saveza na Reichstag u Berlinu 2. svibnja 1945. godine.

Dan nakon početka operacije Bljesak kojom je hrvatska vojska u samo 36 sati oslobodila zapadnu Slavoniju, prema naredbi Milana Martića počelo je raketiranje Zagreba. Rakete s kazetnim punjenjima eksplodirale su iznad centra grada i zasule šire područje centra eksplozivnim zvončićima. Poginulo je 7 ljudi, a 145 je ranjeno.

Od poznatih ljudi rođenih na današnji dan vrijedi izdvojiti rusku caricu Katarinu II poznatu i po nadimku Velika, koja je čeličnom rukom vladala Rusijom pune 34 godine, modernizirajući feudalnu Rusiju, približivši je standardom ostalim europskim monarhijama.

Na samom kraju 19. stoljeća, 1892. godine rođen je možda i najpoznatiji vojni pilot svih vremena, zloglasni Crveni barun Manfred von Richthofen, koji je u samo dvije godine službe u zračnim snagama dobio 80 zračnih bitaka, više od bilo kojeg drugog pilota. Srušen je 21. travnja 1918. godine iznad francuskog Amiensa.

Rođendane na današnji dan imaju i glazbenik Bing Crosby, glumac Mustafa Nadarević i nogometaš David Beckham.





Metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Počela pobuna na brodu Bounty, Japan vratio neovisnost nakon Drugog svjetskog rata, Denis Tito postao prvi svemirski turist

Fletcher Christian pokrenuo je 1789. godine vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posate, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.

Stupanjem na snagu sporazuma iz San Francisca Japan je 1952. godine još jednom postao nezavisna država. Nakon kapitulacije 14. kolovoza 1945., što je označilo kraja 2. svjetskog rata, Japan je okupiran od strane savezničkih snaga, poglavito SAD-a, a vrhovnim zapovjednikom okupacijskih snaga proglašen je general Douglas MacArthur. Iako su tijekom skoro sedmogodišnje okupacije Japana postignut napredak zemlje koja je demilitarizirana, obnovljena i demokratizirana, često se zanemaruju negativne posljedice tog čina. Tako su se primjerice nakon kapitulacije zaredala brojna pristrana suđenja navodnim ratnim zločincima, silovano je više tisuća žena i djevojčica, uništen je velik broj neprocjenjivih povijesnih artefakata, uvedena je cenzura kako bi se prikrili svi zločini okupatora, a kada se zemlja dovoljno oporavila provedena je i djelomična deindustrijalizacija kako bi se sačuvalo američke ekonomske interese i nadmoć nad tim područjem svijeta.

1977. godine završilo je suđenje članovima njemačke ljevičarske militantne skupine Rote Armee Fraktion (RAF), poznate i pod nazivom skupina Baader-Meinhof, jedne od najutjecajnijih ljevičarskih militantnih organizacija koja je službeno djelovala od 1970. do 1998. Prva akcija i početak rada grupe smatra se bijeg Andreasa Baadera iz zatvora u Berlinu 1970., nakon čega je s novinarkom Ulrike Meinhof i drugim članovima prešao u 'ilegalu' odlučivši se za radikalnu, revolucionarnu oružanu borbu protiv sistema i policije specijalizirajući se za 'eksproprijaciju kapitala' (pljačkom banaka), te postavljanje bombi, napade i otmice, a sve u nadi kako će isprovocirati snažan represesivan odgovor države te time zapaliti iskru općenarodne revolucije što im zbog nasilnog karaktera akcija nije pošlo za rukom. Andreas Baader, Gudrun Ensslin, Jan-Carl Raspe i još nekoliko članova prve generacije RAF-a uhićeni su 1972. nakon otkrivanja jednog od njihovih skladišta s eksplozivom, a tijekom slijedećih pet godina koliko su trajala suđenja, pojavile su se nove generacije RAF-ovaca i drugih sličnih grupa koje su se istim metodama borile za oslobađanje svojih prethodnika iz zatvora. Suđenje je završilo osudom zadnja tri uhićena člana RAF-a na doživotni zatvor zbog nekoliko ubojstava i pokušaja ubojstava, otmica i organiziranja terorističke grupe.

Diplomirani aeronautičar i magistar inženjerskih znanosti Dennis Tito 2001. godine proslavio se postavši prvim svemirskim turistom. Tito je Radio je kao znanstvenik u NASA-i, a 1972. osnovao je svoju tvrtku za investicijski management Wilshire Associates, sa sjedištemu Santa Monici u Kaliforniji. Obogatio se i poželio ostvariti san leta u svemir za što je bio spreman platiti veliku sumu novca. Kako mu NASA to nije odobrila obratio se Rusima koji su pristali za cijenu od 20 milijuna dolara. Prošao je test fizičkih sposbnosti i osnovnu obuku, te je 2001. poletio u svemir letjelicom Sojuz TN-32. Pristao je na međunarodnu svemirsku stanicu Mir na kojoj je u orbiti proveo ukupno sedam dana, 22 sata i 4 minute.

Američki političar i predsjednik James Monroe, proklamator glasovite doktrine 'Amerika Amerikancima!' te tvorac tzv. Monroeove doktrine koja se smatra začetkom američkog izolacionizma, ali i imperijalizma u odnosu na Latinsku Ameriku, rođen je u Monroe's Creeku u Virginiji 1758. godine.

Osnivač tvrtke Automobili Lamborghini Ferruccio Lamborghini, koji je od sastavljača traktora od ostataka vojnih vozila iz 2. svjetskog rata postao jedan od najbogatijih ljudi u Italiji, rođen je 1916. godine u Renazzo di Centu.

Irački predsjednik i diktator Saddam Hussein, koji se 1957. priključio radikalnoj nacionalističkoj stranci Baath na čije se čelo uspeo 1979. nakon čega je ubojstvima nepoželjnih članova stranke, ali i drugih političkih, sindikalnih i vojnih vođa osigurao svoju vlast nad zemljom, rođen je u Alaw-Awjabai kraj Tikrita 1937. godine.

Engleski pisac humoristične znanstvene fantastike Terry Pratchet, najpoznatiji po kultnom djelu Discworld, koje se sastoji od više od 40 knjiga, te po brojnim drugim djelima, rođen je 1948. godine u Beaconsfieldu u Buckinghamshireu.

Američka glumica Jessica Alba, poznata po ulogama u filmovima P.U.N.K.S., Paranoid, Sin City i Sin City 2, Into the Blue, Awake te mnogim drugima, rođena je u Pomoni u Kaliforniji 1981. godine.





metro-portal.hr

Dogodilo se na današnji dan

  • PDF
Ubijen Fernando Magellan, Beethoven skladao Za Elizu, pojavio se računalni miš

Filipinski domoroci pod vodstvom Lapu-Lapua 1521. godine ubili su portugalskog istraživača Ferdinanda Magellana u bitki kod Mactana. Prema povijesnim zapisima Magellan je na stjenovitu koraljnu plažu sa sobom poveo samo 48 naoružanih ljudi dok je domorodačka vojska s kojom se sukobio brojala više od 1.500 ratnika. Nakon ranjavnja u ruku i nogu, poznatog moreplovaca kao i manji dio njegovih vojnika koji je ostao s njim stradao je pod bjesomučnim napadima domorodačkih ratnika.

Ludwig van Beethoven 1810. godine skladao je minijaturu Za Elizu, jedno od svojih najpoznatijih djela koja je bila rođendanski dar djevojčici kojoj je veliki umjetnik zaboravio kupiti poklon. Iako mnogi sumnjaju kako je Eliza u stvari bila njegova ljubavnica Tereza, pravim imenom Therese Malfatti von Rohrenbach zu Dezza, originalni zapis skladbe je izgubljen, te njihove sumnje vjerojatno nikada neće biti potvrđene.

Talijanski političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i nacionalni diktator od 1925. do 1943. Benito Mussolini, 1945. godine uhićen je u pokušaju bijega iz Italije. U trenucima kada su se savezničke snage približavale Milanu, a njemačke povlačile iz Italije, Mussolinija su zajedno s ljubavnicom Clarom Petacci u Dongu na jezeru Como kod mjesta Giulino di Mezzegra uhvatili talijanski partizani pri pokušaju bijega u Švicarsku. Streljan je po kratkom postupku, a narednog dana Mussolinijevo tijelo, zajedno s tijelima drugih poznatih fašista, obješeno je naglavačke u Milanu.

Istraživačka kompanija Xerox PARC iz kalifornijskog Palo Altoa, 1981. godine u svijet osobnih računala uvela je revolucionarni računalni miš, danas gotovo nezamijenjivu komponentu današnjih računalnih sustava. Uz ovu, Xerox PARC je računalnim tehnologijama pridonio razvojem sustava laserskog printanja, Etherneta, grafičkog sučelja (GUI-a) i brojnih drugih inovacija bez kojih bi bio upitan sam razvoj i širenje računala kakva danas poznajemo.

Američki izumitelj i slikar Samuel F.B. Morse, koji je 1835. konstruirao prvi praktično upotrebljivi telegrafski uređaj na temelju kojega je razvijen Morseov kod, rođen je u Charlestownu 1791. godine.

Britanski filozof i sociolog, jedan od utemeljitelja sociologije Herbert Spencer, čija se teorija evolucije temeljila na tri osnovne istine i četiri sekundarna načela, rođen je 1820. godine u Derbyju.

Ruski skladatelj Sergej Prokofjev, koji je zbog svog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja 20. stoljeća, rođen je u Sonocovki 1891. godine.

Američka pjevačica Kate Pierson, pjevačica, klavijaturistica i gitaristica, te jedna od osnivačica legendarnog sastava The B-52's, rođena je 1948. godine u Weehawkenu u New Jerseyu.

Američka glumica Lisa Wilcox, poznata po ulogama u filmovima Spider Man 4, Dead Country, Men Seeking Woman, A Nightmare on Elm Street 4 i 5, rođena je u Columbiji u Missouriju 1964. godine.



Dogodilo se na današnji dan...

  • PDF
- 1452. Rođen Leonardo da Vinci, talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici. Njegove "Posljednja večera" i "Mona Lisa" spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

- 1910. U Tuzli rođen Meša Selimović, romanopisac, esejista, pripovjedač, filmski scenarist. Njegova najpoznatija djela su "Tvrđava", "Derviš i smrt", "Tišina". Umro je u Beogradu 1982. godine.

- 1915. Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svjetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Južni Tirol, Trst te hrvatska područja, Istru i dijelove Dalmacije.

- 1937. Po nalogu generala Franca, fašistički su zrakoplovi uništili bombama i vatrom iz teških strojnica španjolski gradić Guernicu i pobili stotine građana, žena i djece. Znameniti slikar Pablo Picasso ovjekovječio je stradanje Guernice na istoimenoj slici, koja je postala svjetskim simbolom borbe protiv fašizma, rata i zločina.

- 1986. Eksplodirao četvrti reaktor nuklearne elektrane u Černobilu u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo cijelu Europu, a posljedice ove do sada najveće nuklearne katastrofe još se ispituju. Nuklearna elektrana trajno je zatvorena krajem 2000. godine

- 1994. U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su sudjelovali i crnci i bijelci, i koji su označili kraj režima aparthejda.

- 2005. Sirija je u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana, nakon gotovo tri desetljeća vojnog prisusutva u toj zemlji.

Dogodilo se na današnji dan...

  • PDF
1599. - Rođen je Oliver Kromvel, engleski vojskovođa i državnik, najvažnija ličnost Engleske buržoaske revolucije. Kromvel je organizovao revolucionarnu vojsku kojom je porazio kraljevske pristalice kod Marston Mura i Nezbija, a potom je zarobio i kralja Čarlsa I, koji je kasnije osuđen na smrt. Odbivši titulu kralja, Kromvel je 1653. postao protektor triju kraljevina: Engleske, Škotske i Irske. Posle njegove smrti ponovo je uspostavljena monarhija.

1684. - Odobrena patentna zaštita za naprstak.

1765. - Rođen je srpski guslar Filip Višnjić, najistaknutiji srpski pesnik u prvoj polovini 19. veka, "Homer srpske epske književnosti". Taj Srbin iz Bosne, slep od osme godine, rano je počeo da uz gusle stvara nadahnute pesme o borbama za oslobođenje od Turaka, krstareći balkanskim krajevima od Temišvara do Skadra, od Banja Luke do Smedereva. Priključio se 1809. Prvom srpskom ustanku i postao "pesnik bune". Posle sloma ustanka 1813, prešao je u Srem i nastanio se u selu Grk (Višnjićevo), u kojem je ostao do smrti 1835. U Sremu je 1815. upoznao Vuka Karadžića, koji je zapisao mnoge njegove pesme, uključujući "Početak bune na dahije", "Boj na Mišaru", "Knez Ivo Knežević", "Smrt Marka Kraljevića".

1792. - Prvi put je upotrebljena giljotina, sprava za pogubljenje u Francuskoj revoluciji. Prva žrtva je bio Nicolas J. Pelletier,

1840. - Rođen je Petar Ilič Čajkovski, ruski kompozitor i najistaknutiji simfoničar 19. veka. Komponovao je šest simfonija, koncerte za klavir, violinu i orkestar, solo pesme i opere: "Evgenije Onjegin", "Pikova dama", balete: "Labudovo jezero", "Uspavana lepotica"....

1901. - Njujork postaje prva država u kojoj su automobili morali da nose registarske tablice. Taksa na tablicu iznosila je jedan dolar.

1938. - Umro je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske preko Crne Gore i Albanije. Na Solunskom frontu komandovao je 1916. i 1917. Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom Karađorđevićem.

1945. - U San Francisku je 45 zemalja antihitlerovske koalicije, uključujući Jugoslaviju, počelo osnivačku konferencija UN.

1950. - Chuck Cooper je prvi crnac koji je zaigrao u NBA ligi.

1961. - Robert Nojs je patentirao integrisano kolo.

1974. - Diktator Ant˘nio Salazar svrgnut je sa vlasti u Portugalu.





krstarica.com

Stranica 1 od 5