Dogodilo se na današnji dan
Sklopljena Magna Charta, otvoren Carnegie Hall, otvoren Maksimirski stadion, osnovano Vijeće Europe
Mir koji je engleski kralj John (Ivan Bez Zemlje) sklopio sa papom Inocentom III. prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je doživljavao u Francuskoj izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, 1215 .godine potakli su englesko plemstvo na ustanak zbog kojega je kralj bio prisiljen sklopiti 'Veliku povelju sloboda' (Magna charta libertatum), dvostrani ugovor između kralja i plemstva koji se smatra prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske. Kralj je morao prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. 'Velika povelja sloboda' potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona.
Muzička dvorana u New Yorku, danas poznata kao Carnegie Hall, otvorena je 1891. godine nastupom koji su vodili maestro Walter Damrosch i kompozitor Peter Ilyich Tchaikovsky. Jedno od najpoznatijih glazbenih zdanja u svijetu nazvano je po Andrewu Carnegieu koji je platio njenu izgradnju, a prvotno je bila namijenjena kao centar za Oratorio Society of New York i New York Symphony Society. Dvorana je jedna od zadnjih zgrada u New Yorku koja je u potpunosti izgrađena zidarskim tehnikama te kao takva, iako je tijekom kasnijih godina bila modificirana i dorađivana, predstavlja važan arhitektonski spomenik. U svojoj dugoj povijesti Carnegie Hall je, počevši već od samog otvaranja, ugostio sva najistaknutija imena svjetske glazbe, a nastupima u njoj mogu se pohvaliti i hrvatski glazbenici i dirigenti među kojima su Ruža Pospiš Baldani, Ivo Pogorelić, Oliver Dragojević i drugi.
U Zagrebu je 1912. godine službeno otvoren stadion u Maksimiru. Smješten je u istočnom dijelu grada, nasuprot parka Maksimira, a dom je Nogometnog kluba Dinamo. Stadion je dugo vremena bio u svom prvotnom izdanju, a kroz najveće dorade prošao je tijekom priprema za Univerzijadu 1987., nakon čega je bio napromijenjen do 1997. kada su na istočnu i južnu tribinu postavljena sjedala. Godinu dana kasnije srušena je stara sjeverna tribina na čijem je mjestu izgrađena nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta, koju krasi i 15.000 kvadratnih metara ostakljenog poslovnog prostora koji do danas još uvijek nije u funkciji. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i 'istočno stajanje', sve u skladu s propisima UEFA-e prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo sjedeća. U kolovozu 1999., uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 'boksova'). Time je obavljeno oko 80% predviđenih radova, te trenutačni kapacitet stadiona iznosi 40.000 mjesta. Posljednja faza obnove stadiona trebala bi uključiti "spuštanje" razine travnjaka, uz stvaranje prstena oko igrališta na mjestu postojeće atletske staze, čime će se napraviti novih 16.000 mjesta, a dogradnjom južne tribine konačni kapacitet stadiona iznosit će respektabilnih 60.000 udobnih, sjedećih mjesta. Uz te i ostale planirane radove unutar i oko njega maksimirski stadion trebao bi postati jednim od najopremljenijih 'nogometnih hramova' ovog dijela Europe, ali nažalost još je daleko od toga.
Potpisivanjem Londonskog ugovora 1949. godine osnovano je Vijeće Europe sa sjedištem u Strasbourgu, a to tijelo prva je europska institucija koja je započela rad na europskim integracijama. Potpisnice su bile Belgija, Danska, Francuska, Republika Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a sam ugovor se danas smatra statutom Vijeća Europe koje je 1964. odredilo da se 5. svibnja obilježava kao Europski dan. Najizraženije djelovanje Vijeća Europe je usklađivanje zakonskih standarda, ljudskih prava, razvoja demokracije i kulturne suradnje među njenih 47 država članica u kojima živi približno 800 milijuna ljudi.
Danski filozof, teolog i književnik Søren Kierkegaard, kritičar službenog kršćanstva koji se smatra prvim egzistencijalističkim misliocem, zastupnik antihegelijanskog prava i stvoritelj specifične metafizike slobode prema kojoj se subjekt spašava svjesnim izborom Boga, rođen je u Kopenhagenu 1813. godine.
Njemački filozof, politički ekonomist i revolucionar Karl Marx, organizator Međunarodne udruge radnika, autor Kapitala, jedne od najvažnijih knjiga o ekonomskoj problematici, a uz suradnika Engelsa i stvoritelj 'moderne' komunističke ideologije na bazi materijalizma odnosno klasne borbe za koju u uvodu u Komunistički manifest kaže: 'Povijest svih do sada postojećih društava je povijest borbe klasa', rođen je 1818. godine u Trieru.
Američki glumac i slikar Lance Henriksen, poznat po nastupima u filmovima Close Encounters of the Third Kind, Damien: Omen II, Aliens, Alien 3, Alien vs. Predator, Hellraiser: Hellworld, te brojnim drugima, a uz to i originalno zamišljen kao glavni glumac u filmu The Terminator, rođen je u New Yorku 1940. godine.
Američki glumac Marc Alaimo, najpoznatiji po ulozi Gula Dukata u seriji Star Trek: Deep Space Nine, te najčešće po ulogama negativaca u filmovima Kojak, Gunsmoke, Baretta, The Bionic Woman, Starsky and Hutch, Knight Rider, Quincy, The Greatest American Hero i The Incredible Hulk, rođen je 1942. godine u Milwaukeeju u Wisconsinu.
Britanski glumac, redatelj i pisac Richard E. Grant, poznat po ulogama u filmovima Hudson Hawk, Bram Stoker's Dracula, Prêt-à-Porter, Spiceworld: The Movie, Colour Me Kubrick i brojnim drugima, rođen je u Mbabaneu u Swazilandu 1957. godine.
Kanadska novinarka, spisateljica i aktivistica Naomi Klein, najpoznatija po političkim analizama i kritici korporativnog globalizma, autorica kultnih knjiga No Logo, Fences and Windows i The Shock Doctrine, te suatorica dokumentarnih filmova The Corporation i The Take, rođena je 1970. godine u Montrealu.
METRO-PORTAL.hr
Dogodilo se na današnji dan
Francuski car Napoleon 1814. godine stigao je u Portoferraio na otoku Elbi čime je započelo njegovo zatočeništvo. Nakon što su u ožujku 1814. savezničke trupe osvojile Pariz, Napoleon je vojsci predložio marš na prijestolnicu no naišao je na negodovanje koje je preraslo u pobunu časnika predvođenih Neyem koji je bivšem zapovjedniku poručio kako će vojska slušati svoje generale. Napoleon nije imao druge opcije nego abdicirati što je i napravio 6. travnja. Saveznici su ugovorom u Fontainebleauu Napoleona prognali na otok Elbu nad kojim je dobio suverenitet i pravo zadržavanja carske titule. U svom kratkom boravku na otoku s oko 12.000 stanovnika, Napoleon je organizirao otvaranje rudnika željeza, proveo agrarnu reformu, te čak osnovao malu vojsku i mornaricu.
Sjedinjene Američke Države 1904. godine započele su gradnju Panamskog kanala, koji je uz Sueski kanal jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Konstrukcija kanala o kojem se prve ideje javljaju već u 16. stoljeću, bio je bio jedan od najvećih i najtežih inžinjerskih projekata ikad poduzetih. Prvi pokušaj izgradnje kanala započeo je 1880. pod francuskim vodstvom, no trud je nakon smrti oko 22.000 radnika propao. SAD, koje su od 1904. do 1999. upravljale čitavim područjem kanala, od francuskih graditelja otkupile su opremu i započele izgradnju te nakon 10 godina, tijekom kojih je što od bolesti što od nezgoda smrtno stradalo 5.609 radnika, dovršili kanal čak dvije godine ranije od predviđenog roka. Kanal se sastoji od sedamnaest umjetnih jezera, nekoliko poboljšanih umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu širok je 91,5 m, a na najširem 350 m dok mu dubina iznosi 13,7 m. Putovanje od primjerice New Yorka do San Francisca kroz Panamski kanal kraće je za 13.000 kilometara što ga čini nezamjenjivom rutom i jednom od najvažnijih strateških morskih ruta.
Na sveučilištu Kent State u američkoj saveznoj državi Ohio 1970. godine došlo je do tragičnog stradavanja studenata na koje je tijekom proturatnih prosvjeda pucala Nacionalna garda ubivši četvero i ranivši devetoro prisutnih. Studenti su u sklopu proturatne kampanje na prostoru sveučilišnog kampusa prosvjedovali protiv odluke predsjednika Richarda Nixona kojom je američkoj vojsci dopuštena invazija Kambodže iz Vijetnama. Na prosvjedu se okupilo oko 2.000 aktivista i studenata koje su policija i pripadnici Nacionalne garde odmah po početku prvog govora pokušali rastjerati suzavcem no pokušaj je bio neuspješan te je dio okupljenih počeo gađati vojnike kamenjem i kanisterima sa suzavcem. Nakon neuspjelih pokušaja vojnici su, s bajonetama na oružju, krenuli prema studentima i raspršili ih, te se počeli povlačiti na početnu poziciju, no točno u 12:22h zaustavili su se na brdu, okrenuli prema dijelu studenata i iz nerazjašnjenih razloga na njih otvorili vatru. Prema službenim podacima pucnjava je trajala samo 13 sekundi tijekom kojih je 29 od 77 prisutnih vojnika ispalilo 67 metaka, dio u zemlju, dio u zrak, ali dio i direktno prema prosvjednicima. Tijekom sudskog procesa dio vojnika je tvrdio kako je na njih pucano snajperom, a dio kako su pucali u samoobrani što je osporeno zbog udaljenosti ranjenih i ubijenih koja je u prosjeku iznosila oko 100 metara. Dvoje ubijenih uopće nisu bili prosvjednici nego prolaznici. Ubrzo nakon pucnjave više od 4 milijuna studenata započelo je štrajk, a više od 900 sveučilišta diljem SAD-a zatvoreno je u znak prosvjeda, dok su diljem zamlje eskalirali neredi, među kojima najveći od 100.000 ljudi u Washingtonu, zbog kojih je i sam predsjednik Nixon na dva dana sklonjem u zaštićeni i Camp David, a zgrade državne uprave čuvali su naoružani vojnici.
Margaret Thatcher 1979. godine postala je prva premijerka Velike Britanije. Zbog svoje 'tvrde retorike' poznata i kao Iron Lady (Čelična dama), Thatcher po zanimanju odvjetnica i kemičarka, Margaret Thatcher 1974. postala je prva predsjednica konzervativne stranke, a potom i prva predsjednica vlade Ujedinjenog Kraljevstva, položaj koji je držala do 28. studenoga 1990., što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju i žestoko kritiziraju. Ono što joj, međutim nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar svoje generacije zbog čega je u bliskim odnosima s njom bio i američki predsjednik Ronald Reagan, koji ju je izuzetno cijenio i smatrao svojim najbližim savjetnikom.
Britanski znanstvenik Thomas Henry Huxley, nazivan i 'Darwinovim bulldogom', jedan od prvih i najistaknutijih naturalista koji je odlučno branio Darwinovo Podrijetlo vrsta i evolucijsku teoriju koristeći znanstvene, prvenstveno paleontološke dokaze, rođen je u Ealingu u Middlesexu 1825. godine.
Hrvatski kipar Antun Augustinčić, autor svjetski poznatih djela kao što su Brončani lik rudara u Ženevi pred zgradom Međunarodnog ureda rada, Spomenik mira - poklon Ujedinjenim narodima u New Yorku, Spomenik seljačkoj buni u Stubici i brojnih drugih, rođen je 1900. godine u Klanjecu.
Hrvatski slikar, grafički dizajner i kazališni scenograf Edo Murtić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatskog helšinskog odbora (HHO) s više od 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima, čija su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija diljem svijeta, rođen je u Velikoj Pisanici 1921. godine.
Američka filmska i kazališna glumica, manekenka i humanitarka Audrey Hepburn, UNICEF-ova ambasadorica dobre volje poznata po dobrotvornom radu s djecom u najsiromašnijim dijelovima svijeta, iz čije filmske karijere valja spomenuti nastupe u filmovima Monte Carlo Baby, The Secret People, War and peace, Breakfast at Tiffany's, How to Steal a Million i Love Among Thieves, rođena je 1929. godine u Bruxellesu.
Izraelski književnik i novinar Amos Oz, pravog imena Amos Klausner, poznati je aktivist pokreta za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, dobitnik Izraelske nagrade za književnost te Goetheove nagrade grada Frankfurta, autor 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka i eseja koji su prevedeni na oko trideset svjetskih jezika, rođen je u Jeruzalemu 1939. godine.
Američka glumica i komičarka Ana Gasteyer, najpoznatija po nastupima u kultnom Saturday Night Liveu između 1996. i 2002., te po ulogama u Party of Five, Hope & Gloria i NYPD Blue, kao i pojedinim broadwayskim mjuziklima poput Passiona, rođena je 1967. godine u Washingtonu.
Metro-portal.com
Dogodilo se na današnji dan
Uhićena Anne Boleyn, izdana Biblija kralja Jamesa, pao Berlin, raketiran Zagreb tijekom Bljeska
Anne Boleyn, druga od šest žena zloglasnog engleskog kralja Henryja VIII na današnji je dan 1536. godine uhićena i zatvorena uz optužbe za preljub, incest, vještičarenje i izdaju. Nakon 17 dana tamnovanja pogubljena je 19. svibnja, dva dana nakon trojice navodnih suučesnika u zločinu koji joj je, prema povijesnim izvorima, natovario Thomas Cromwell.
Biblija kralja Jamesa, službena verzija Svetog pisma prema standardima Engleske crkve ugledala je danje svjetlo na današnji dan 1611. godine, a tiskao ju je Robert Barker. Nakon što je Henry VIII odvojio englesku crkvu od Vatikana i izdao svoju Bibliju, ova je postala službenom nakon svih ispravki koje su unijeli puritanci.
Nakon četiri godine iscrpljujućeg ratovanja protiv Hitlera, vojnici Crvene armije uspješno su prodrli u samo srce nacističke Njemačke i izvjesili zastavu Sovjetskog Saveza na Reichstag u Berlinu 2. svibnja 1945. godine.
Dan nakon početka operacije Bljesak kojom je hrvatska vojska u samo 36 sati oslobodila zapadnu Slavoniju, prema naredbi Milana Martića počelo je raketiranje Zagreba. Rakete s kazetnim punjenjima eksplodirale su iznad centra grada i zasule šire područje centra eksplozivnim zvončićima. Poginulo je 7 ljudi, a 145 je ranjeno.
Od poznatih ljudi rođenih na današnji dan vrijedi izdvojiti rusku caricu Katarinu II poznatu i po nadimku Velika, koja je čeličnom rukom vladala Rusijom pune 34 godine, modernizirajući feudalnu Rusiju, približivši je standardom ostalim europskim monarhijama.
Na samom kraju 19. stoljeća, 1892. godine rođen je možda i najpoznatiji vojni pilot svih vremena, zloglasni Crveni barun Manfred von Richthofen, koji je u samo dvije godine službe u zračnim snagama dobio 80 zračnih bitaka, više od bilo kojeg drugog pilota. Srušen je 21. travnja 1918. godine iznad francuskog Amiensa.
Rođendane na današnji dan imaju i glazbenik Bing Crosby, glumac Mustafa Nadarević i nogometaš David Beckham.
Metro-portal.hr
Dogodilo se na današnji dan
Počela pobuna na brodu Bounty, Japan vratio neovisnost nakon Drugog svjetskog rata, Denis Tito postao prvi svemirski turist
Fletcher Christian pokrenuo je 1789. godine vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posate, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.
Stupanjem na snagu sporazuma iz San Francisca Japan je 1952. godine još jednom postao nezavisna država. Nakon kapitulacije 14. kolovoza 1945., što je označilo kraja 2. svjetskog rata, Japan je okupiran od strane savezničkih snaga, poglavito SAD-a, a vrhovnim zapovjednikom okupacijskih snaga proglašen je general Douglas MacArthur. Iako su tijekom skoro sedmogodišnje okupacije Japana postignut napredak zemlje koja je demilitarizirana, obnovljena i demokratizirana, često se zanemaruju negativne posljedice tog čina. Tako su se primjerice nakon kapitulacije zaredala brojna pristrana suđenja navodnim ratnim zločincima, silovano je više tisuća žena i djevojčica, uništen je velik broj neprocjenjivih povijesnih artefakata, uvedena je cenzura kako bi se prikrili svi zločini okupatora, a kada se zemlja dovoljno oporavila provedena je i djelomična deindustrijalizacija kako bi se sačuvalo američke ekonomske interese i nadmoć nad tim područjem svijeta.
1977. godine završilo je suđenje članovima njemačke ljevičarske militantne skupine Rote Armee Fraktion (RAF), poznate i pod nazivom skupina Baader-Meinhof, jedne od najutjecajnijih ljevičarskih militantnih organizacija koja je službeno djelovala od 1970. do 1998. Prva akcija i početak rada grupe smatra se bijeg Andreasa Baadera iz zatvora u Berlinu 1970., nakon čega je s novinarkom Ulrike Meinhof i drugim članovima prešao u 'ilegalu' odlučivši se za radikalnu, revolucionarnu oružanu borbu protiv sistema i policije specijalizirajući se za 'eksproprijaciju kapitala' (pljačkom banaka), te postavljanje bombi, napade i otmice, a sve u nadi kako će isprovocirati snažan represesivan odgovor države te time zapaliti iskru općenarodne revolucije što im zbog nasilnog karaktera akcija nije pošlo za rukom. Andreas Baader, Gudrun Ensslin, Jan-Carl Raspe i još nekoliko članova prve generacije RAF-a uhićeni su 1972. nakon otkrivanja jednog od njihovih skladišta s eksplozivom, a tijekom slijedećih pet godina koliko su trajala suđenja, pojavile su se nove generacije RAF-ovaca i drugih sličnih grupa koje su se istim metodama borile za oslobađanje svojih prethodnika iz zatvora. Suđenje je završilo osudom zadnja tri uhićena člana RAF-a na doživotni zatvor zbog nekoliko ubojstava i pokušaja ubojstava, otmica i organiziranja terorističke grupe.
Diplomirani aeronautičar i magistar inženjerskih znanosti Dennis Tito 2001. godine proslavio se postavši prvim svemirskim turistom. Tito je Radio je kao znanstvenik u NASA-i, a 1972. osnovao je svoju tvrtku za investicijski management Wilshire Associates, sa sjedištemu Santa Monici u Kaliforniji. Obogatio se i poželio ostvariti san leta u svemir za što je bio spreman platiti veliku sumu novca. Kako mu NASA to nije odobrila obratio se Rusima koji su pristali za cijenu od 20 milijuna dolara. Prošao je test fizičkih sposbnosti i osnovnu obuku, te je 2001. poletio u svemir letjelicom Sojuz TN-32. Pristao je na međunarodnu svemirsku stanicu Mir na kojoj je u orbiti proveo ukupno sedam dana, 22 sata i 4 minute.
Američki političar i predsjednik James Monroe, proklamator glasovite doktrine 'Amerika Amerikancima!' te tvorac tzv. Monroeove doktrine koja se smatra začetkom američkog izolacionizma, ali i imperijalizma u odnosu na Latinsku Ameriku, rođen je u Monroe's Creeku u Virginiji 1758. godine.
Osnivač tvrtke Automobili Lamborghini Ferruccio Lamborghini, koji je od sastavljača traktora od ostataka vojnih vozila iz 2. svjetskog rata postao jedan od najbogatijih ljudi u Italiji, rođen je 1916. godine u Renazzo di Centu.
Irački predsjednik i diktator Saddam Hussein, koji se 1957. priključio radikalnoj nacionalističkoj stranci Baath na čije se čelo uspeo 1979. nakon čega je ubojstvima nepoželjnih članova stranke, ali i drugih političkih, sindikalnih i vojnih vođa osigurao svoju vlast nad zemljom, rođen je u Alaw-Awjabai kraj Tikrita 1937. godine.
Engleski pisac humoristične znanstvene fantastike Terry Pratchet, najpoznatiji po kultnom djelu Discworld, koje se sastoji od više od 40 knjiga, te po brojnim drugim djelima, rođen je 1948. godine u Beaconsfieldu u Buckinghamshireu.
Američka glumica Jessica Alba, poznata po ulogama u filmovima P.U.N.K.S., Paranoid, Sin City i Sin City 2, Into the Blue, Awake te mnogim drugima, rođena je u Pomoni u Kaliforniji 1981. godine.
metro-portal.hr
Dogodilo se na današnji dan
Ubijen Fernando Magellan, Beethoven skladao Za Elizu, pojavio se računalni miš
Filipinski domoroci pod vodstvom Lapu-Lapua 1521. godine ubili su portugalskog istraživača Ferdinanda Magellana u bitki kod Mactana. Prema povijesnim zapisima Magellan je na stjenovitu koraljnu plažu sa sobom poveo samo 48 naoružanih ljudi dok je domorodačka vojska s kojom se sukobio brojala više od 1.500 ratnika. Nakon ranjavnja u ruku i nogu, poznatog moreplovaca kao i manji dio njegovih vojnika koji je ostao s njim stradao je pod bjesomučnim napadima domorodačkih ratnika.
Ludwig van Beethoven 1810. godine skladao je minijaturu Za Elizu, jedno od svojih najpoznatijih djela koja je bila rođendanski dar djevojčici kojoj je veliki umjetnik zaboravio kupiti poklon. Iako mnogi sumnjaju kako je Eliza u stvari bila njegova ljubavnica Tereza, pravim imenom Therese Malfatti von Rohrenbach zu Dezza, originalni zapis skladbe je izgubljen, te njihove sumnje vjerojatno nikada neće biti potvrđene.
Talijanski političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i nacionalni diktator od 1925. do 1943. Benito Mussolini, 1945. godine uhićen je u pokušaju bijega iz Italije. U trenucima kada su se savezničke snage približavale Milanu, a njemačke povlačile iz Italije, Mussolinija su zajedno s ljubavnicom Clarom Petacci u Dongu na jezeru Como kod mjesta Giulino di Mezzegra uhvatili talijanski partizani pri pokušaju bijega u Švicarsku. Streljan je po kratkom postupku, a narednog dana Mussolinijevo tijelo, zajedno s tijelima drugih poznatih fašista, obješeno je naglavačke u Milanu.
Istraživačka kompanija Xerox PARC iz kalifornijskog Palo Altoa, 1981. godine u svijet osobnih računala uvela je revolucionarni računalni miš, danas gotovo nezamijenjivu komponentu današnjih računalnih sustava. Uz ovu, Xerox PARC je računalnim tehnologijama pridonio razvojem sustava laserskog printanja, Etherneta, grafičkog sučelja (GUI-a) i brojnih drugih inovacija bez kojih bi bio upitan sam razvoj i širenje računala kakva danas poznajemo.
Američki izumitelj i slikar Samuel F.B. Morse, koji je 1835. konstruirao prvi praktično upotrebljivi telegrafski uređaj na temelju kojega je razvijen Morseov kod, rođen je u Charlestownu 1791. godine.
Britanski filozof i sociolog, jedan od utemeljitelja sociologije Herbert Spencer, čija se teorija evolucije temeljila na tri osnovne istine i četiri sekundarna načela, rođen je 1820. godine u Derbyju.
Ruski skladatelj Sergej Prokofjev, koji je zbog svog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja 20. stoljeća, rođen je u Sonocovki 1891. godine.
Američka pjevačica Kate Pierson, pjevačica, klavijaturistica i gitaristica, te jedna od osnivačica legendarnog sastava The B-52's, rođena je 1948. godine u Weehawkenu u New Jerseyu.
Američka glumica Lisa Wilcox, poznata po ulogama u filmovima Spider Man 4, Dead Country, Men Seeking Woman, A Nightmare on Elm Street 4 i 5, rođena je u Columbiji u Missouriju 1964. godine.
Dogodilo se na današnji dan...
-
Četvrtak, 26 Travanj 2012
- 1452. Rođen Leonardo da Vinci, talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici.
Njegove "Posljednja večera" i "Mona Lisa" spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.
- 1910. U Tuzli rođen Meša Selimović, romanopisac, esejista, pripovjedač, filmski scenarist. Njegova najpoznatija djela su "Tvrđava", "Derviš i smrt", "Tišina". Umro je u Beogradu 1982. godine.
- 1915. Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svjetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Južni Tirol, Trst te hrvatska područja, Istru i dijelove Dalmacije.
- 1937. Po nalogu generala Franca, fašistički su zrakoplovi uništili bombama i vatrom iz teških strojnica španjolski gradić Guernicu i pobili stotine građana, žena i djece. Znameniti slikar Pablo Picasso ovjekovječio je stradanje Guernice na istoimenoj slici, koja je postala svjetskim simbolom borbe protiv fašizma, rata i zločina.
- 1986. Eksplodirao četvrti reaktor nuklearne elektrane u Černobilu u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo cijelu Europu, a posljedice ove do sada najveće nuklearne katastrofe još se ispituju. Nuklearna elektrana trajno je zatvorena krajem 2000. godine
- 1994. U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su sudjelovali i crnci i bijelci, i koji su označili kraj režima aparthejda.
- 2005. Sirija je u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana, nakon gotovo tri desetljeća vojnog prisusutva u toj zemlji.
Dogodilo se na današnji dan...
1599. - Rođen je Oliver Kromvel, engleski vojskovođa i državnik, najvažnija ličnost Engleske buržoaske revolucije. Kromvel je organizovao revolucionarnu vojsku kojom je porazio kraljevske pristalice kod Marston Mura i Nezbija, a potom je zarobio i kralja Čarlsa I, koji je kasnije osuđen na smrt. Odbivši titulu kralja, Kromvel je 1653. postao protektor triju kraljevina: Engleske, Škotske i Irske. Posle njegove smrti ponovo je uspostavljena monarhija.
1684. - Odobrena patentna zaštita za naprstak.
1765. - Rođen je srpski guslar Filip Višnjić, najistaknutiji srpski pesnik u prvoj polovini 19. veka, "Homer srpske epske književnosti". Taj Srbin iz Bosne, slep od osme godine, rano je počeo da uz gusle stvara nadahnute pesme o borbama za oslobođenje od Turaka, krstareći balkanskim krajevima od Temišvara do Skadra, od Banja Luke do Smedereva. Priključio se 1809. Prvom srpskom ustanku i postao "pesnik bune". Posle sloma ustanka 1813, prešao je u Srem i nastanio se u selu Grk (Višnjićevo), u kojem je ostao do smrti 1835. U Sremu je 1815. upoznao Vuka Karadžića, koji je zapisao mnoge njegove pesme, uključujući "Početak bune na dahije", "Boj na Mišaru", "Knez Ivo Knežević", "Smrt Marka Kraljevića".
1792. - Prvi put je upotrebljena giljotina, sprava za pogubljenje u Francuskoj revoluciji. Prva žrtva je bio Nicolas J. Pelletier,
1840. - Rođen je Petar Ilič Čajkovski, ruski kompozitor i najistaknutiji simfoničar 19. veka. Komponovao je šest simfonija, koncerte za klavir, violinu i orkestar, solo pesme i opere: "Evgenije Onjegin", "Pikova dama", balete: "Labudovo jezero", "Uspavana lepotica"....
1901. - Njujork postaje prva država u kojoj su automobili morali da nose registarske tablice. Taksa na tablicu iznosila je jedan dolar.
1938. - Umro je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske preko Crne Gore i Albanije. Na Solunskom frontu komandovao je 1916. i 1917. Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom Karađorđevićem.
1945. - U San Francisku je 45 zemalja antihitlerovske koalicije, uključujući Jugoslaviju, počelo osnivačku konferencija UN.
1950. - Chuck Cooper je prvi crnac koji je zaigrao u NBA ligi.
1961. - Robert Nojs je patentirao integrisano kolo.
1974. - Diktator Ant˘nio Salazar svrgnut je sa vlasti u Portugalu.
krstarica.com